Defibrilator Tecnoheart Plus
- Izvanredna operativna spremnost
- Najveći izraz prilagodljivosti predstavljaju automatski defibrilatori AED.
- Ovi modeli samostalno upravljaju svim postupcima i obavještavaju spasitelja o radnjama koje uređaj izvodi.
- Električni se šok isporučuje SEMI-AUTOMATICO uz intervenciju operatera, nakon glasovnog upozorenja sustava.

Strateški smještaj uređaja
Postavljanje defibrilatora tako da budu lako uočljivi i dostupni prvi je korak prema učinkovitom i pravodobnom zahvatu.

Smanjite vrijeme do isporuke prvog šoka
- Cilj je isporučiti prvi šok unutar 4 minuta.
- TecnoHeart Plus i njegove značajke osiguravaju izvanrednu operativnu spremnost.

Univerzalni defibrilator
- Odabir načina rada za odrasle i djecu bez potrebe za promjenom elektroda
- Defibrilator je projektiran za rad u skladu s verzijom 2010 smjernica koje su utvrdili AHA/ERC u vezi s kardiopulmonalnom reanimacijom (CPR) i liječenjem kardiovaskularnih hitnih stanja (ECC).

Vođeni glasovni postupci intervencije
- Glas vas vodi tijekom cijelog postupka.

Značajke
- Poklopac: poklopac služi za zaštitu ikona radnji, tipke za odabir načina rada za pacijenta i tipke za isporuku šoka.
- Indikator statusa: indikator statusa prikazuje status uređaja, temperaturu i razinu napunjenosti baterije.
- Priključak za elektrode: priključak za elektrode služi za spajanje elektroda.
- Ikone radnji: LED indikator treperi crveno ispod odgovarajuće ikone radnje.
- Prekidač načina rada za pacijenta: nakon što korisnik utvrdi vrstu pacijenta, odaberite način rada za odrasle ili pedijatrijske pacijente pomoću prekidača načina rada za pacijenta.
- Tipka za isporuku šoka: nakon dovršetka pripreme za električni šok, tipka za isporuku šoka počet će treperiti. Pritisnite tipku za isporuku električnog šoka.
- Klizna tipka: klizna tipka služi za otvaranje poklopca; za uključivanje pomaknite kliznu tipku udesno.
- Utor za SD karticu: SD kartica služi za spremanje podataka i ažuriranje firmvera AED-a.
- Infracrveni komunikacijski priključak: infracrveni komunikacijski priključak služi za komunikaciju s računalom.

TECNOHEART UREĐAJ KOJI SPAŠAVA ŽIVOTE
• Glasovne upute: za jednostavnu uporabu uz pomoć.
• SD kartica: pohrana podataka o radu radi pravne zaštite.
• Mekana torbica: zaštita od udaraca i ogrebotina.
• Dugotrajna limno2 baterija: 5 godina, 200 šokova.
• Indikator baterije: omogućuje stalni uvid u razinu napunjenosti baterije.
• Samotestiranje ključnih komponenti: omogućuje održavanje učinkovitog rada opreme.
• Izračun impedancije: provjera cjelovitosti kontakta između AED-a i pacijenta.
• Zaslon: omogućuje čitanje uputa ako korisnik ne može čuti glasovne upute.
• Bifazni šok: električni šok koji prolazi kroz srce najprije u jednom, a zatim u drugom smjeru.
• Softver heart on: služi za sustavno arhiviranje podataka o uporabi AED-a te omogućuje ažuriranje firmvera.
• Unaprijed priključene elektrode: skraćuju vrijeme intervencije
• Baterija: 200 električnih šokova
• IrDA komunikacijski priključak: omogućuje komunikaciju računala i defibrilatora
• Promjenjiva energija: odrasli (>25 kg) od 185 do 200j, djeca

ZAŠTO NABAVITI DEFIBRILATOR?
- ETIKA: Etika je skup objektivnih i racionalnih načela koja omogućuju određivanje deontološkog statusa ljudskog ponašanja, odnosno njegovo razlikovanje kao dobrog, ispravnog ili moralno dopuštenog u odnosu na ponašanje koje se smatra lošim ili moralno neprikladnim. Opremljenost uređajima za spašavanje života i njihovo stavljanje na raspolaganje deontološka je dužnost koja nadilazi svaku drugu procjenu.
- SVJESNOST: Pojam svjesnosti odnosi se na čovjekovu percepciju i kognitivnu reakciju na pojavu određenog događaja. Udio iznenadnih smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima u prosjeku je veći od 50% svih smrti.
- OBVEZA: Pojam obveze, koji se u svakodnevnom govoru upotrebljava kao sinonim za dužnost, u pravu ima specifičnije značenje: označava subjektivnu pravnu situaciju osobe koja se mora ponašati na određeni način propisan normom u interesu drugih osoba. Mnoge ustanove dužne su posjedovati uređaje za spašavanje života, a to je „de facto” postalo obvezno u zdravstvenim područjima u kojima vrsta profesionalne djelatnosti izlaže stanovništvo kardiovaskularnom riziku.

ŠTO JE SRČANI ZASTOJ?
Srčani zastoj znači nagli prestanak crpne funkcije srca, koji dovodi do smrti ako se ne liječi na odgovarajući način i pravodobno.
Srčani zastoj može imati različite uzroke, no u većini slučajeva pripisuje se ishemijskoj bolesti srca.

Osoba je žrtva kardiorespiratornog zastoja kada:
- je bez svijesti;
- ne diše spontano (ili hvata zrak, odnosno ima agonalno disanje);
- puls na karotidnoj arteriji nije moguće napipati.

Dovoljno je da je prisutno jedno od ta dva stanja da bi se započeo slijed postupaka BLS-a (Basic Life Support). Iako se izraz
srčani zastoj često upotrebljava kao sinonim za iznenadnu smrt, bolje je upotrijebiti izraz srčani zastoj za označavanje naglog gubitka funkcije srca.
Naime, postupcima kardiopulmonalne reanimacije (RCP), ako se pravodobno i ispravno provode, srčani se zastoj može povratiti, čime se pacijentu može spasiti život.
Uobičajeno je govoriti o srčanom zastoju, no ispravnije bi bilo govoriti o kardiorespiratornom zastoju (ACR), budući da su respiratorna i kardiocirkulacijska funkcija usko međusobno povezane te prestanak bilo koje od njih brzo uzrokuje zastoj druge.
Naime, nakon primarnog cirkulacijskog zastoja brzo slijedi respiratorni zastoj; obratno, nakon prestanka respiratorne aktivnosti neizbježno slijedi brzo pogoršanje srčane aktivnosti, a zatim i zastoj.
Nakon naglog prestanka cirkulacije u roku od 30-45 sekundi slijede agonalno disanje, apneja i početak širenja zjenica; tijekom sljedećih 45 sekundi zjenice se potpuno šire.
Kada je primarni događaj respiratorni zastoj, krv postupno postaje siromašnija kisikom te nakon nekoliko minuta nastupaju asistolija ili ventrikularna fibrilacija, što uzrokuje prestanak crpne aktivnosti srca.
Stoga je jasno da mjere oživljavanja za oba ova hitna stanja moraju obuhvaćati i ventilaciju i cirkulaciju.

VRIJEME JE KLJUČAN ČIMBENIK
Brojna istraživanja pokazala su važnost vremena između kolapsa i defibrilacije te učinke kardiopulmonalne reanimacije (CPR) koju provode prisutne osobe na preživljavanje žrtve ventrikularne fibrilacije.
Svaka minuta između kolapsa i defibrilacije smanjuje izglede za preživljavanje žrtava srčanog zastoja i ventrikularne fibrilacije za 7 do 100%, ako se ne provodi kardiopulmonalna reanimacija.
Ventrikularna fibrilacija rijetko se spontano normalizira.
Ključno je primijeniti defibrilator koji može spasiti život.
Pobrinite se da vam jedan bude dostupan kada vam zatreba.